„Bio je Badnjak. U dvorištu punom snijega vladala je tišina. Bližila se večer, a s kućnih prozora širila se neobična toplina.“
Upravo ovim rečenicama započinje priča „Božićna kaša“ Svena Nordqvista. I kao da se baš trebala naći u našem drugom omotu adventskog kalendara, budući da je 2. prosinca u Zagrebu doista i padao snijeg, sve je zabijelio, a naša su djeca bila oduševljena. Gotovo su čitav dan s pauzama bili na snijegu, grudali se, izrađivali snježnog grudovića (kako kaže Ian). ? Ian nas je preduhitrio, dok smo mi skidali skafandere i čizmice, on je otišao otvoriti drugi omot i brzo donio starijem bratu drugu slikovnicu adventskog kalendara. Odlučili smo se malo drugačije poigrati pričom prije nego krenemo s čitanjem. Donosim vam stoga nekoliko ideja za aktivnosti prije i poslije čitanja, kako bi obiteljsko druženje uz knjigu bilo još zanimljivije i radosnije.
Prije čitanja promotrite dobro naslovnicu knjige s vašim mališanima i razgovarajte o tome što mislite kako se knjiga zove ili kako bi se još mogla zvati (ukoliko djeca već čitaju).
• Razmislite i razgovarajte što sve vidite na naslovnici, koje boje, likove, predmete i o čemu oni zapravo govore, na što ih to sve podsjeća.
• Razgovarajte o radnji unaprijed, što misle o čemu se u knjizi radi, što bi se moglo dogoditi, što će biti s onim likovima s naslovne stranice…
• Dajte imena likovima prije nego što ih saznate, pustite mašti na volju i poigrajte se vlastitim i dječjim idejama. Zabava je zagarantirana, a djeca će na ovaj način proširivati svoj vokabular, otvoriti se maštanju…
• Na ovaj način djeci ćete stvoriti još i još ljubavi prema čitanju, zaintrigirati ih i uživati zajedno s njima u čitanju i listanju, pobuditi u njima želju da o svemu promišljaju.
Nakon čitanja skuhajte zajedno božićnu kašu, isprobajte zajedno je li doista tako ukusna kao što misle Šveđani i njihovi kućni patuljci. ?
Recept je sljedeći:
Sastojci:
150g riže
300ml vode
prstohvat soli
700ml mlijeka
1 štapić cimeta
1,5 žličica šećera
15g maslaca
Priprema:
1. Stavite rižu, vodu i sol u lončić i pustite da zavri. Poklopite i pustite da se kuha na laganoj vatri 10 minuta.
2. Dodajte mlijeko i štapić cimeta. Dobro miješajte sve dok je smjesa vruća, ali ne smije zakipjeti.
3. Ponovno poklopite i ostavite puding na veoma slaboj vatri, sve dok riža nije upila svo mlijeko. To će trajati oko 30 do 45 minuta. Neka riža bude poklopljena što dulje.
4. Kada riža upije mlijeko, maknite je s vatre i pustite je poklopljenu na 10 minuta. Zatim umiješajte maslac i šećer.
5. Poslužite toplo posipano cimetom, a na božićno jutro sakrijte i jedan badem u kašu prije serviranja kako biste iznenadili svoje ukućane. Dobar tek! 🙂
Poigrajte se dok se kaša kuha i razmislite bi li se patuljci kao iz priče mogli naći i u vašem domu i gdje točno. Pitajte svoje klince koji im je omiljeni lik i zašto i koji im je dio najdraži (makar su maleni, ove sve ideje mogu pomoći da jednog dana u školi zavole čak i lektiru.) ?
A SADA O BOŽIĆNOJ KAŠI 🙂
A sada o knjizi, Božićna je kaša prekrasno djelo iz pera i kista švedskog autora Svena Nordqvista. Priča je topla, obiteljska, puna detalja u opisima, ali i u ilustracijama. Teksta ima podosta, pa sam u prvi mah pomislila da naša djeca u dobi od 4 i 5 godina možda neće poslušati priču do kraja pa ćemo morati nastaviti sutradan. No kako je priča odmicala i kako se razvijao zaplet, oni su jedva čekali nastavak priče i sam završetak kako bi čuli kako su kućni patuljci riješili problem s božićnom kašom.
Naime, u Švedskoj postoji božićni običaj pripremanja božićne kaše koja se jede na Badnjak te bi se dio božićne kaše trebao ostaviti kućnim patuljcima kako bi naredna godina bila sretna i puna blagostanja. No ljudi su to polako počeli zaboravljati, čini se kako više ne drže do tradicije i običaja, pa autor kaže:
„Kao da kućni patuljci više nisu toliko važni, tako su ljudi barem mislili. Čak su i djeca prestala mariti. Zašto iznositi nekakvu kašu za patuljke kad imaju Djeda Božićnjaka.“
Stoga se Mamica dosjetila, sa svojom djecom Pulkom i Polkom osmislila je način da Tatek malo izađe iz kuće dok oni smišljaju plan kojim će ove godine i do njih stići božićna kaša, a da ljudima naredna godina bude puna blagostanja.
Ova je priča idealna kako bismo kod djece, a i kod nas samih, osvijestili kako mnoge običaje zaboravljamo u žurbi i jurnjavi pogotovo u vrijeme došašća. Trebali bismo prenositi običaje koje će naša djeca naslijediti iz našeg doma, prenijeti ih jednom svojoj djeci, našim unucima. To mogu biti male molitve svake večeri, zajednička čitanja, zajednički razgovori uz upaljenu adventsku svjećicu. Mnogo je toga što možemo prenijeti svojoj djeci jer običaji i tradicije su znak zajedništva, znak da smo jedni drugima važni i da stvaramo svoje običaje koji nas povezuju još više.
