Ovo je priča o životu jednog jezika. Priča je to stara čak tri stotine godina, a budući da je kajkavski i naš obiteljski dijalekt i da povijest naše obitelji i predaka seže do davnih vremena u Prigorju na obroncima Medvednice, ponosna sam što vam možemo preporučiti ovu divnu slikovnicu o kajkavskom narječju. “Priča o jednom Kaju”, autorice Bojane Schubert i ilustratora Grge Petrova nakladničke kuće Srednja Europa i njihove naklade za mlade @sezam_hr, slikovnica je o kajkavskom narječju za velike i male. Prava je ovo književna poslastica, ne samo za kajkavce, već sve ljubitelje jezika, dijalekata, žargona, novotvorenica, germanizama i svih ostalih grana jezika kojima smo svakodnevno okruženi. Kajkavsko je narječje u ovoj znanstvenoj slikovnici nazvano lako pamtljivim imenom Kaj i prikazano kao jedno drvo koje se granalo, granalo i granalo…
U ovoj ćete prekrasno ilustriranoj znanstvenoj slikovnici pronaći:
• Germanizme
Jeste li znali da se u kajkavskom koristi jako puno njemačkih riječi koje zovemo germanizmima? U ovoj predivnoj znanstvenoj slikovnici s bogatim ilustracijama naići ćete na germanizme poput „špigel“, „feder“, „cigel“, „bluza“ i mnoge druge. Autorica kaže ovako: „Kaj je najprije bio mlado i malo drvo, s tek pokojom grančicom. Niknuo je u sjeni puno starijih i jačih stabala (latinskoga i njemačkoga stabla).“
• Bonton na kajkavskom
Ovaj je dio našem Ianu i Neu bio najzabavniji. Budući da kod kuće uglavnom koristimo standardni hrvatski jezik uz mnogo kajkavskih poštapalica, šala i naziva predmeta u kućanstvu (beštek, šerafciger, miščafl, fraj, bademantil, šlafruk itd.), ovaj je dio znanstvene slikovnice bio mjesto našeg uživanja u pisanoj kajkavskoj riječi. Naime, sve što učimo našu djecu sada u moderno doba, vrijedilo je i prije stotinu godina pa smo čitali, smijali se i ponavljali pravila lijepog i pristojnog ponašanja i ophođenja.
„Mrsko je pred drugemi lica napuhavati, jezik van kazati, vusnice gristi, čelo rugati, nos krčiti, oči prevračati, mustače zafrkavati, bradu odviš gladiti.“ ?
Pokušajte i vi s djecom kod kuće „prevoditi“ redke na hrvatski standardni jezik. Ta mala jezična vježbica će djeci biti jako zabavna, a izuzetno je korisna jer djeca tako povećavaju svoj vokabular, prisjećaju se nekih zaboravljenih riječi ili nekih riječi koje nisu dugo koristili te postaju svjesni kako i oni već govore „nekoliko jezika“. ?
• Astrologiju i astronomiju na kajkavskom
Sigurno ćete se pitati: „Zar su kajkavci prije 300 godina vjerovali u horoskop?“ Pa naravno da jesu, pa zar nas sve ne zanimaju zvijezde, zviježđa, njihov raspored i utjecaj na naš život? Ako vam horoskopski znakovi i ne znače mnogo, barem će biti zabavno čitati njihove nazive na kajkavskom i s djecom probati upamtiti nazive nekih životinja i znakova na našemu Kaju. ?
„Oven, bak, dvojki, zvezdorak, oroslan, divojka, vodenar…“
• Nazive padeža na kajkavskom
Da, da… Kajkavski je bio jezik književnosti, lekikografije, gramatike, gramatikografije… Tako da je naš hrvatski jezik koji inače glasi kao jedan od najtežih jezika zbog svog velikog broja padeža i nekada davno imao službene kajkavske nazive. Ti su nazivi padeža nekada, ako mene pitate, bili mnogo jasniji i razumljiviji nego ovi koje danas koristimo u standardnom hrvatskom (a potječu iz latinskog). Tako je npr. nominativ bio imenovnik, genitiv rođenik, dativ dajevnik, vokativ zovnik, a ostale vam nećemo otkriti pa pohrlite nabaviti ovu prekrasnu slikovnicu čim prije kako biste saznali sve ostale informacije o našem Kaju.
• Epidemiološke savjete
Nije to ništa novo. Danas o njima puno slušamo kao da su epidemiološki savjeti izum modernog doba, no zapravo ih je u prošlosti bilo jako puno i epidemije su bile mnogo češće i opasnije. Tako autorica slikovnice navodi citat o zabrani velikih okupljanja:
„Nigdar nesme vnogo ljudih vu maleh, tesneh i niskeh hižak prebivati.“
I nešto o lockdown-u:
„Da mesto ne bi zevsema i celovito zaprto bilo, zato vendar ni jednom človeku ne bude slobodno i dopuščeno iz takovog mesta prez pasuša…“
Ovu slikovnicu bi trebao svatko, tko voli jezike, dijalekte i različite vrste riječi i govora, imati u svojoj kućnoj biblioteci, jer kako kaže i Gramatika hrvatskog narječja iz 1837.:
„Kaj je reč? Gde jedna slovka, ali već skup držiju se…“
Na ovaj vas način želimo potaknuti da više pažnje posvetite svom narječju i svom materinjem jeziku, jer to je ono što smo dobili u nasljeđe.
Uživajte u čitanju!
Vaša Mirta
